1. TRI RAVNI KULTURE


Svaki složen fenomen

može da se sagledava u više ravni,
ili koordinata,
sa više stanovišta.
Kultura može, i treba, da se sagledava
u tri ravni:
ontološkoj, sociološkoj
i geopolitičkoj.

 
Kao ontološka, dakle
osnovna, opšta, suštinska kategorija,
kultura je konglomerat pozitivnih
čovekovih aktivnosti i tekovina
u svim okolnostima,
u svim oblicima organizovanja
ljudskih zajednica.
 
Kao sociološka kategorija,
kultura je konglomerat pozitivnih
čovekovih aktivnosti i tekovina
u granicama manjih i većih organizovanih,
relevantnim istovrsnim svojstvima
prožetih ljudskih zajednica, počev od lokalnih,
preko regionalnih,
do nacionalnih,
odnosno
državnih.
 
Kao geopolitička kategorija,
kultura je konglomerat pozitivnih
čovekovih aktivnosti i tekovina
u okvirima velikih i veoma velikih,
međusobno slabije ili jače povezanih,
relevantnim istovrsnim svojstvima
prožetih ljudskih zajednica, civilizacija,
kojih danas na planeti ima desetak,
a sve zajedno tvore šarenu
globalnu civilizaciju.

*
 
Kultura jedne ljudske
zajednice, bila ona lokalna,
regionalna, nacionalna, odnosno
državna, ili internacionalna, odnosno
međudržavna, civilizacijska, razlikuje se
od kulture bilo koje druge zajednice.
Te organizovane grupacije
međusobno se razlikuju upravo zbog
specifičnosti pojedinih svojih
kulturnih (i civilizacijskih)
obeležja.
 
U sociološkoj
i geopolitičkoj piramidi
kulture su, kao i zajednice
koje ih stvaraju, hijerarhijski ustrojene.
Više lokalnih kultura čini regionalnu,
više regionalnih nacionalnu ili državnu,
više nacionalnih ili državnih, ako su prožete
zajedničkim svojstvima, čini supkontinentalnu,
kontinentalnu ili interkontinentalnu, to jest
civilizacijsku, da bi na kraju kulture
svih nivoa činile planetarnu
kulturu jedne epohe.
 
Ako je kultura,
kao ontološka kategorija,
u svakom trenutku ljudske istorije,
na svakom nivou društvenog organizovanja
konglomerat isključivo pozitivnih
rezultata čovekovog delovanja,
nameće se pitanje:
Koji procesi, događaji,
koje promene i tekovine mogu da se,
po neoborivim, ili bar uverljivim
kriterijumima, tretiraju
kao pozitivnosti?

<<       >>
sadržaj